|
|
IVANA
Mirna je noć, a mjesec tužno oko cigansko.
U ovaj gluvi čas, k'o tihi glas,
Tvoju sjenku iz sna budi.
A nema ničega, osim tvoga imena,
Samo s prozora, kroz okna dva,
Sija prazan, pospan grad.
Ivana, Ivana.
Sarajevo drijema, a tebe više nema.
Ivana, Ivana.
Sarajevo drijema, a tebe više nema.
I
sve na tren, zamiriše na tebe,
A ja ne smijem, da udahnem,
Jer čar mi, nestaje....